Tagged: Miroslav Krleza Toggle Comment Threads | Keyboard Shortcuts

  • rave 14:49 on 15/01/2012 Permalink | Reply
    Tags: , , Miroslav Krleza, , ,   

    Oskar Davičo: Pismo Miroslavu Krleži 

    By: Oskar Davičo

     Dragi Fric,

    Počinjući da ti pišem posle jedne još izmorene noći, setio sam se Koljinog pitanja iz 1948. Njegovo „Šta mu bi?“ odnosilo se na Staljina, koji nas je sve tada bio napao. Ako mi to pada u ovom trenutku na um, to nije zato što ne znam šta tebi bi da me iz čista mira ove godine mrcvariš preko Dometa, gde me je već preklane bio tako žestoko sasekao Vlatko Pavletić da mi je njegov tadašnji i sadašnji glavnokomandujući urednički barba Žvane, b. Ovraš, b. kominformovac i ne tako davno b. eskalirani Hrvat (ove sam „informacije“ dobio od jednog italijanskog partizana, pa ti ih i nudim pošto sam ih dobio, neuveren da je sve tako bilo i ne preterano siguran da tako baš i nije moglo biti), poslao jedno uplašeno pismo u kome se izvinjavao na najbedniji mogućni način za urednika: „Nisam pročitao njegov rukopis, promakle su mi neopravdane invektive protiv vas, ja vas cijenim“ i tandara-mandara, „izvinite i, molim vas lijepo, pošaljite nesto vaše“ itd. (More …)

     
  • rave 18:53 on 29/12/2011 Permalink | Reply
    Tags: , Miroslav Krleza, ,   

    HRVATSKA: Vrijeme ne radi za Krležu 

    Miroslav Krleža

    29.12.2011
    Enis Zebić
    U Hrvatskoj je svečano obilježena trideseta obljetnica smrti najvećeg hrvatskog književnika dvadesetog stoljeća Miroslava Krleže. U poplavi  kiča, estrade i estetike efekata, vrijeme ne radi za Krležu, rečeno je na simpoziju u organizaciji Hrvatskog društva pisaca.Od erupcije, preko fascinacije, pa do posvemašnje ravnodušnosti – tako je akademikKrešimir Nemec opisao percepciju Krležina djela u hrvatskoj kulturi.

    Nekada je bio ključni intelektualac sa formativnim utjecajem na mnoge generacije, ali danas znači malo ili ništa, pa – ako bismo eliminirali nametanje čitanja nekog autora kroz djelovanje školskog sustava  i akademsku zajednicu – obistinile bi se zloguke prognoze samoga Krleže da se njegova djela neće čitati, ili će ih čitati uzak krug ljudi.

    „To će biti oni koji će se željeti izdvojiti od popularnoga ukusa i koji će nastaviti njegovati kulturni kapital.  Bit će to mali rezervati, otočići visoke kulture i odnjegovana ukusa u moru radikalnoga egalitarizma i umjetnosti jednoga kroja kojim će dominirati spektakl, kič, estrada i estetika efekta. Vrijeme ne radi za Krležu! Krleži prijeti muzealizacija“, ocijenio je Nemec.
     
    • zokster 20:51 on 29/12/2011 Permalink | Reply

      HRVATSKA: Vrijeme ne radi za Krležu

      Pre će biti obrnuto: vreme ne radi za Hrvatsku.

      Like this

  • rave 17:52 on 27/07/2011 Permalink | Reply
    Tags: , , , Miroslav Krleza   

    Mirko Kovač: Malo je potrebno da mržnja opet bukne na Balkanu 

    Datum i vrijeme: 27.7.2011. u 15:53h
    By: tacno.net

    Mirko Kovač, jedan od najvećih živućih pisaca s ovih prostora rekao je u razgovoru za podgorički internerski portal Analitika kako na prostoru Balkana još nije prošla “patološka energija”, već da ona postoji “pritajeno”. “Ne vjerujem da se mržnja može potrošiti jer prelazi iz jednog u drugo stanje. Malo treba da bukne. Ona se mora kontrolirati, jest da je teško, ali zato postoji politika, inteligencija, postoje neki programi da se to svede u podnošljive okvire”, rekao je Kovač.

    Politika međutim, kalkulira ‘”i čini gotovo suprotne stvari od onoga što bi trebalo da čini, a inteligencija, kako bi Krleža rekao, hrče“, veli Kovač. Upitan što mu se sviđa u Europskoj uniji, pisac je kazao kako Europa ima mnogo nedostataka. “Sada svi kukaju da gube identitet, a kao što vidimo, raste ksenofobija i jača desnica”, kazao je Kovač. Prema njegovom mišljenju, Crma se Gora dosta brzo transformirala i to zahvaljujući obnovi državnosti. Prema mišljenju Kovača, povijesnu ulogu u tome ima Milo Đukanović.

    opaska: Tu “inteligenciju” što hrče, ništa probuditi ne može

     
  • snezanacongradin 18:24 on 12/07/2011 Permalink | Reply
    Tags: Miroslav Krleza,   

    krlezijanci u zagrebu 

    OBLJETNICA AKTUALNOST KRLEŽINA DRAMSKOG PISMA

    Krležu iskrivljuju sapunicama

    FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

    Obilježavanje 118. rođendana Miroslava Krleže u prostoru vile Arko u Zagrebu u četvrtak, 7. srpnja u Hrvatskom društvu pisaca okupilo je brojne poznavatelje Krležina opusa – teatrologe, teoretičare, dramaturge, redatelje i kritičare

    NEVEN SVILAR

    Objavljeno: 07. 7. 2011. u 18:58 Zadnja izmjena: 07. 7. 2011. u 19:07

    ZAGREB – Obilježavanje 118. rođendana Miroslava Krleže u prostoru vile Arko u Zagrebu u četvrtak, 7. srpnja u Hrvatskom društvu pisaca okupilo je brojne poznavatelje Krležina opusa – teatrologe, teoretičare, dramaturge, redatelje i kritičare.

    Iz Zagreba su sudjelovali Boris Bakal, Snježana Banović, Branko Brezovec, Tomislav Brlek, Dubravka Crnojević Carić, Nadežda Čačinović, Lada Čale Feldman, Nataša Govedić, Igor Mandić, Predrag Matvejević, Krešimir Nemec, Tonči Valentić, Velimir Visković i Vjeran Zuppa, a tu su bili i beogradski gosti Jovan Ćirilov, Zoran Janjić, Branimir Stojanović, Ana Isaković i Borka Pavičević iz Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, koji je suorganizator skupa zajedno s Hrvatskim društvom pisaca, Hrvatskim filmskim savezom, Bacačima sjenki i Qendra Multi Media iz Prištine.

    Krležu početkom 90-ih godina kada je izbačen iz lektire branili ljudi s desnice, bilo političke bilo intelektualne, a izbacivanju Krleže iz lektire najviše je prigovarala Mira Marković, koja je napisala i objavila tekst o tome

    Velimir Visković otvorio je skup, objasnivši kako je tema »Aktualnost Krležina dramskog pisma« samo okvirna, ali kako je odista dramski dio opusa ono što Krležu čini aktualnim ne samo u Hrvatskoj nego i u svim bivšim jugoslavenskim zemljama.

    »Bilo je snaga u zadnjih 20 godina koje su htjele u potpunosti eliminirati Krležu iz hrvatske kulture, ali im to nije pošlo za rukom. No, upravo zbog tih snaga u 90-im godinama punih sedam godina nije objavljeno ni jedno Krležino djelo. No, unatoč tomu Krleža je čak i u tom periodu bio prisutan na kazališnim daskama i to ne samo od strane lijevo orijentiranih autora već i od redatelja kao što su Georgij Paro i Zlatko Vitez«, rekao je Visković.

    Dodao je da se u posljednjih desetak godina Krležu postavlja i na posve konvencionalan način, ali se pokušava i eksperimentirati s njegovim tekstovima poput nedavno »Salome«.

    Redatelj Branko Brezovec, koji je upravo postavio »Salomu«, rekao je da se Krležu veoma često potpuno krivo postavlja pa tako »Glembajevi« ili »Leda« često se pretvaraju u obične sapunice.

    Predrag Matvejević je, pak, rekao kako je u suvremenoj hrvatskoj književnosti danas veoma malo referenci na Krležu, a da se u knjižarama danas može vidjeti samo njegova knjiga »Hiljadu i jedna smrt«.

    Redatelj iz Beograda Jovan Ćirilov, koji upravo postavlja na kazališne daske Krležin tekst »Izlet u Rusiju«, rekao je da je Krleža u Srbiji apsolutni autoritet, ali i izvor velikih paradoksa.

    Tako su, primjerice, Krležu početkom 90-ih godina kada je izbačen iz lektire branili ljudi s desnice, bilo političke bilo intelektualne, a izbacivanju Krleže iz lektire najviše je prigovarala Mira Marković, koja je napisala i objavila tekst o tome.

    2. VEČERNJI LIST

    http://www.vecernji.hr/kultura/zagreb-beograd-pristina-slave-118-rodendan-miroslava-krleze-clanak-307895
    3.  OSLOBODJENJE

    http://www.oslobodjenje.ba/?id=17371

    4. CULTURANET

    http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=38287

    http://www.filmski-programi.hr/program_detalj.php?id=4075

    . http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/137020/Konceptualna-proslava-Krlezinog-rodendana.html

     
  • rave 00:58 on 12/07/2011 Permalink | Reply
    Tags: , , , Miroslav Krleza,   

    Andrić u Višegradu, Isus na Marjanu – pamet u provaliji 

    Ines Šaškor

    07.07.2011
    Ovih su dana lokalni lideri u dvije države, u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, predstavili dva velika projekta. U Višegradu je najavljen Kamengrad u počast Ivi Andriću, a u Splitu spomenik Isusu na Marjanu, najviši na svijetu. I usput Franji Tuđmanu na splitskoj rivi. Mitska mjesta kolektivne memorije postaju igračke skorojevića i lunatika. I opaka igra s političkim posljedicama.

    Pišem ovaj tekst u Zagrebu 7. srpnja. Na današnji dan 1893. godine u tom se gradu rodio Miroslav Krleža, najveći hrvatski pisac. Globalna tražilica Google, u svojoj hrvatskoj verziji, odlučila je na naslovnicu staviti lik Krležinog junaka Petrice Kerempuha. To je nakratko privuklo pozornost medija, svi smo jako ponosni kada se uvažava nešto naše, ali tko će doista posegnuti za Baladama Petrice Kerempuha na današnji dan? A trebalo bi. Možda bi bilo manje gluposti, nesnošljivosti i paradiranja. Ona čuvena „Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo i pak ni vazda nebu da nam nekak nebu“  već je ionako pretvorena u odu komformizmu, a poetska, prevratnička i buntovna moć Balada polako pada u zaborav. I galge, i zdroblena kolena i „se naše rane, solze, kervave kaštige“ i biskupi koji „kak klafrave papige nad galgama se mole za blagoslov verige“.

    Nije ni Ivo Andrić prošao bolje. Već dugo svjedočimo o svojatanjima, osporavanjima, kako vjetar puše stavu. Svakakvih čudesa smo se naslušali i nagledali. U Splitu je 1990., odmah po dolasku HDZ-a na vlast, ukinuta ulica Ive Andrića, ali – gle čuda – ta se ulica i dalje zove Andrićeva, ali po Vicku Andriću, konzervatoru. Predsjednik Društva hrvatskih književnika proglasio je prije desetak godina Andrića „veleizdajnikom“. I Držića također. A onda je neki srpski akademik došao na suludu ideju da Držića i još niz dubrovačkih pisaca uvrsti u antologiju srpske književnosti, pa su udruženja pisaca, Matica hrvatska i njezini mediji poludjeli.

    Rodna kuća Ive Andrića u Travniku

    Još je tužnija Andrićeva sudbina u Bosni i Hercegovini, zemlji iz koje potekao, koja ga je obilježila i inspirirala i koju je učinio povijesnom. U Višegradu, čiju je ćupriju pretvorio u svjetski simbol srušen mu je spomenik, u Travniku njegov muzej nevoljko tavori. Vladajući ga bošnjački establišment ignorira i izriče često otrovne sudove, hrvatski samo inzistira na hrvatskom i katoličkom podrijetlu, a srpski ga je odlučio nacionalizirati i pretvoriti u ikonu Republike Srpske.
    Riječi koje su se čule na predstavljanju monstr-ideje o Kamengradu – da će on „projektirati duh Republike Srpske koji proistječe iz Andrićeve literature“
    skaredne su i uvreda zdravom razumu. (More …)

     
  • snezanacongradin 12:42 on 06/07/2011 Permalink | Reply
    Tags: Miroslav Krleza, ,   

    zokster ulazi u kontejner slobode 

    Kontejneri slobode

     

    Sloboda se traži i pronalazi u zajedničkoj prošlosti evociranjem kritičkog mišljenja i rekontekstualizacijom javnih prostora kao javnog dobra; sadržana je u čvorištima, punktovima – sadržaocima, odnosno kontejnerima, idejama i konceptima koji su u savremenom diskursu marginaliziovani i redukovani. U projektu Kontejeneri slobode ovaj se proces evokacije demonstrira ponovnim čitanjem dela Miroslava Krleže. Ono što ovaj projekat čini specifičnim  jeste  da u čitanju, diskutovanju i izvođenju dela hrvatskog i jugoslovenskog pisca Miroslava Krleže u kontekstu savremenog života, povezujemo naučno istraživanje (istorije kulture, književnosti, društva) sa umetničkim, odnosno promovisanje umetničkog istraživanja kao gesta rekontekstualizacije sa teorijskim i istoriografskim istraživanjem. Učesnici i publika u putovanju kroz rekontekstualizovane javne prostore Prištine, Zagreba i Beograda, imaju mogućnost da budu akteri: sećanja i stvaranja budućnosti u  proizvodnji kulture i znanja. U saradnji Centra za kultrunu dekontaminaciju iz Beograda, Multimedia Centra iz Prištine, grupe Bacači sjenki iz Zagreba, Centra za mirovne studije iz Zagreba, kao i brojnih saradnika, umetnika, institucionalnih arhiva iz regiona i istraživača, projekat Kontejneri slobode uključiće se u  razvoj projekta i stvaranje platforme Nove politike solidarnosti kroz kulturnu i proizvodnju znanja (http://www.newpolis.eu ). (More …)

     
  • rave 21:10 on 01/05/2011 Permalink | Reply
    Tags: Aldo Moro, , , Franklin D. Roosevelt, George Patton, Heinrich Himmler, Helmut Schmidt, Jaser Arafat, Jean Cassou, Jimmy Carter, Miroslav Krleza, Neal Armstrong, Sergej Bondarčuk, Tito Ortiz,   

    Svi smo ga mi voljeli – osim onih na robiji 

    Dwight Eisenhower, americki predsjednik i general: „Maršal Tito je najveći heroj Drugog svjetskog rata.”

    Winston Churchill, u kolovozu 1944: „Razlog zašto smo prestali pomagati Dražu Mihailovića i njegove četnike je jednostavan. On se nije borio protiv Hitlera. Odlučno smo na strani Tita, zbog njegove velike i hrabre borbe protiv njemačke armije… Partizani su sada gospodari situacije i predstavljaju smrtnu opasnost za Nijemce …”

    Franklin D. Roosevelt, predsjednik SAD, 1944: „Titova odluka da se bori protiv nacista prekretnica je u povijesti Drugog svjetskog rata…”

    Rudolf Luetters, zapovjednik njemackih trupa na Sutjesci, 1943: „Tok borbe je pokazao da su partizanske snage pod Titovom komandom odlično organizirane, vješto vođene i da raspolažu borbenim moralom koji izaziva čuđenje… Njemački vojnik nije dorastao fanatično borbenim partizanima…”

    William Bill Deakin, šef britanske vojne misije u NOR-u: „Tito je jedini vrhovni komandant ranjen u toku Drugog svjetskog rata. Imao sam vojničku čast i dužnost da budem u toku rata kraj Tita… Uprkos zbivanjima u koja smo upadali, on je uvijek bio miran i staložen. Njegov čelični pogled uvjeravao je sve jedino u pobjedu i samo u pobjedu…”

    Dean John, načelnik britanskog generalštaba, 1944: „Od jeseni 1942, Montgomeri u Africi, Žukov u Rusiji i Tito u planinama Balkana, označili su početak sloma moći sila osovine i početak nezadrživog juriša na njemačku tvrđavu.”

    Heinrich Himmler, jedan od najblizih Hitlerovih suradnika, 1944: „Volio bih da vam navedem još jedan primjer upornosti – upornost maršala Tita. Moram reći da je on stari komunista, taj Herr Josip Broz, da je veoma čvrst čovjek. Nažalost on je naš protivnik. Taj zaista zaslužuje titulu maršala… On je naš neprijatelj, ali ja bih volio da imamo tuce Tita u Njemačkoj, ljudi koji bi bili vođe i koji bi imali takvu odlučnost i tako čvrste živce da se nikada ne predaju, iako su potpuno opkoljeni. Taj čovjek ne raspolaže ničim, apsolutno ničim. Uvijek je bio opkoljen, ali taj čovjek je uvijek našao način da se probije. Nikad nije kapitulirao. Mi znamo najbolje kakve nam nevolje zadaje na jugoslavenskom prostoru, zbog toga što se tako uporno bori…”

    George Patton, američki general: „Maršal Tito i njegovi partizani imali su i političke i vojničke hrabrosti da se usred okupirane Evrope, i kada naše stvari nisu išle dobro, late oružja i nanesu Hitleru neočekivan i težak moralni udarac. I ne samo moralni, nego i ozbiljan vojnički udarac, vezujući veliki broj njemačkih divizija za jugoslavenski front, koje su mu mnogo puta nedostajale na drugim ratištima, i na istoku i na zapadu Evrope…” (More …)

     
c
Compose new post
j
Next post/Next comment
k
Previous post/Previous comment
r
Reply
e
Edit
o
Show/Hide comments
t
Go to top
l
Go to login
h
Show/Hide help
shift + esc
Cancel
Follow

Get every new post delivered to your Inbox.

Join 3,605 other followers

%d bloggers like this: