Recent Updates Toggle Comment Threads | Keyboard Shortcuts

  • tezej 10:45 on 22/05/2018 Permalink |  

    Slika smrti jednog Hrvata stoji na samom ulazu u UN, a hrvatske vlasti ga se stide. Zašto? 

    NA CRNO-bijeloj fotografiji nalazi se mladić visoko podignutih ruku i stisnutih šaka. Na bijeloj podlozi vidi se tanki komad konopca oko njegovog vrata. Ova upečatljiva fotografija nalazi se na ulazu u zgradu Ujedinjenih naroda u New Yorku, a na njoj se nalazi jedan Hrvat. Jasno, riječ je o Stjepanu Stevi Filipoviću, rođenom Hrvatu iz Opuzena koji je spletom životnih okolnosti još kao dijete s roditeljima odselio u Srbiju. Tamo, u Valjevu, i nastala je ova fotografija, svega par minuta prije nego što će Stevo ili Stjepan biti obješen.

    A obješen je baš na današnji dan, 22. svibnja 1942. godine.

    Stjepan Filipović rođen je 26. siječnja 1916. godine u Opuzenu. Rođen je u hrvatskoj obitelji, ali će uskoro zbog očevog posla s roditeljima preseliti u Valjevo. Tamo su ga, jasno, zvali Stevan pa će tijekom kratkog života on zapravo biti i Stjepan i Stevan. U današnjim danima to često unosi zbrku oko pravog imena ovog mladića. U predratno vrijeme bio je član lokalnog ogranka tada zabranjene Komunističke partije, a nakon nacističke okupacije on je bio jedan od organizatora ustanka u valjevskom kraju. Na Badnjak 1941. godine zarobili su ga četnici i nakon mučenja izručili Gestapou. Nacisti su ga, nakon višemjesečne torture, pogubili pred okupljenim mnoštvom, kao upozorenje drugima.

    (More …)

    Advertisements
     
  • tezej 13:09 on 21/05/2018 Permalink |  

    Šestogodišnjak iz RS sreću ilustrirao crtežom sa srpskom zastavom pored srebreničkih tabuta 

     
    • tezej 15:58 on 21/05/2018 Permalink | Log in to Reply

      Djecak od sest godina…Koji i nije normalan ! Jer srecu vidi u mrtvackim sanducima.Tabutima.Nije to djecija dusa.Kakva je dusa tek njegovim roditeljima i odgajateljima ?

      Like

  • darya 04:12 on 19/05/2018 Permalink |
    Tags: dolazi sa juga   

    praznoljublje 

     
  • darya 03:58 on 19/05/2018 Permalink |
    Tags:   

    Samardžić: Moskovski dani 

    U toku političke regresije koja je nastupila JNA je postala deo političke strukture, neka vrsta 7. ili 9. republike. U kontekstu Ustava 1974, bila je to kompenzacija za asimetričnu federaciju kojom je Srbija postajala nezadovoljna. Cenu te kompenzacije, i nezadovoljstva, preskupo smo platili, i dalje je plaćamo.

    https://www.danas.rs/kolumna/nikola-samardzic/moskovski-dani-2/

     
    • milodan6 12:04 on 19/05/2018 Permalink | Log in to Reply

      Bez obzira na njegove tekstove, sa kojima (pod uslovom da razumem šta je hteo reći) se mogu slagati ili neslagati, prema ovom čoveku osećam izvestan animozitet – iz sledećih razloga:
      -Kažu ljudi kojima verujem da je svojevremeno bio srpski nacionalista, poput Miloslava Samardžića, pa se potom, kanda, samo-osvestio.
      -Napustio je LDP (bez obzira šta ja lično o Čedi mislio) u trenutku kada je ostao ispod crte, poput Nenada Prokića, na narodne poslanike, ne sećem se koje godine to bilo, 2008 ili 2012. godine.
      Kad’ sam već tu.
      Ja o Čedinoj “unutrašnjoj” politici nemam najbolje mišljenje. Međutim, njegov stav o Republici Srpskoj i Kosovu kod mene izaziva svako poštovanje.

      Liked by 2 people

  • tezej 11:55 on 17/05/2018 Permalink |  

    Senat Sveučilista Zagreb:politička ili znanstvena ustanova 

     

     

    Senat Sveučilišta u Zagrebu je na prekjučerašnjoj sjednici dodijelio počasni doktorat članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Draganu Čoviću, a izglasavanje doktorata nije prošlo glatko. Profesorica Đurđica Čilić s Filozofskog fakulteta je argumentirala zašto počasni doktorat Čoviću ne bi trebao biti dodijeljen.
    Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj u aprilu, rektor Damir Boras pred članove Senata je stavio svoj prijedlog da Zagrebački univerzitet dodijeli počasni doktorat Draganu Čoviću, članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Potom je predložena komisija koja je rektorov prijedlog, očigledno, ocijenila pozitivnim.

    Rektor Boras je svoj prijedlog prošli mjesec naširoko objasnio, a jedan od kratkih zaključaka koji se mogu izvesti je da se Čovića valja proglasiti počasnim doktorom jer brojne Hrvate koji se iseljavaju iz BiH prioritetno upućuje u Hrvatsku, čime se snažni odjeci depopulacije u Hrvatskoj manje brojčano očituju.

    No, na sjednici održanoj 15. maja 12 članova Senata se o Čovićevom počasnom doktoratu izjasnilo suzdržano, dok ih je pet bilo protiv. Kako javlja hrvatski portal Srednja.hr, počasni se doktorat izglasava uz pljesak i opće svečano raspoloženje, što je ovoga puta izostalo.

    Uoči glasanja, Senatu se obratila članica iz redova Filozofskog fakulteta profesorica Đurđica Čilić, koja je u svom obraćanju taksativno nabrojala zašto Sveučilište u Zagrebu ne bi trebalo dodijeliti počasni doktorat Čoviću. Njen apel su podržali i drugi profesori.

    Obraćanje profesorice Đurđice Čilić na prekjučerašnjoj sjednici Senata prenosimo u cijelosti:

    “Na zidu ispred ove dvorane stoje fotografije osoba kojima je naš univerzitet dodijelilo počasne doktorate. Među njima su i oni koji su to priznanje dobili zbog političkog oportuniteta ili konjunkturnih procesa međusobnog osnaživanja trenutno utjecajnih političkih figura unutar Hrvatske ili između Hrvatske i drugih zemalja. Ako dodijelimo ovaj doktorat, bit će to još jedna takva politička gesta Senata.

    Međutim, vani, na hodniku, među fotografijama počasnih doktora, i ona je Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke, Vladimira Mažuranića, Tomaša Masaryka, Dorothy Hodgkin i Vladimira Preloga. Uvjerena sam da Draganu Čoviću među njima nije mjesto.

    U izvještaju komisije navodi se da je Dragan Čović započeo karijeru ‘u teškim trenucima ukidanja Hrvatske Republike Herceg Bosne’. Podsjećam komisiju i sve članove ovog senata da u međunarodnopravnom smislu ta republika nikad nije postojala, a da je bosanskohercegovačkim, a posebno bosanskim Hrvatima, osim onim malobrojnima koji su se njenim osnivanjem okoristili, donijela nepreglednu štetu. Projekt Herceg-Bosne, koji je prokazan i na Međunarodnom sudu u Hagu, a čiji je Čović dosljedni politički nastavljač, zapravo predstavlja tragediju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

    Nadalje, u izvještaju komisije navode se i Čovićeve rukovodeće funkcije u mostarskom poduzeću ‘Soko’, u kojem je šest godina bio i generalni direktor. Tim neospornim činjenicama, potpunoj istini za ljubav valja dodati još jednu – o kojoj komisija možda nije bila upoznata, ali postoji dokument o tome objavljen nedavno i u hrvatskim medijima – Dragan Čović je u poduzeću ‘Soko’ za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini ratne logoraše bošnjačke nacionalnosti koristio za prisilni rad. Želimo li doista ovo sveučilište opteretiti hipotekom pristajanja na tako teške kompromitacije u kontekstu ratnih logora?

    Argument komisije o Čovićevom zalaganju za vladavinu prava provocira da se podsjetimo: protiv Dragana Čovića vođena su tri sudska procesa – jedan je vezan za organizirani privredni kriminal odnosno njegov mandat ministra finansija i aferu u vezi s iznuđivanjem i primanjem mita od vlasnika mesne firme Lijanović, za što je prvostepenom presudom osuđen na pet godina zatvora. Na drugostepenom sudskom tijelu presuda je ukinuta. Drugi sudski proces, 2009. godine, pokrenut je optužbom koja Čovića tereti za pogodovanje određenim osobama u kupovini nekretnina. Treći put je optužen 2010. godine, za zloupotrebu položaja u prijenosu duga Hrvatske pošte i telekoma na privatne firme. Ni u jednom od tih procesa Čović nije osuđen.

    Danas bi ovaj senat trebao donijeti odluku o dodjeli počasnog doktorata aktivnom političaru iz susjedne države, nositelju velike političke i ekonomske moći stečene dubioznim načinima, za čije se ime vežu i nečasne radnje poput političkog kadroviranja na Mostarskom sveučilištu, kaznene prijave, prisilni rad ratnih zarobljenika u logorima, nerazjašnjene okolnosti naglog bogaćenja.

    Podsjećam zato da je Sveučilište prosvjetiteljska institucija koja pruža utočište i nove mogućnosti ljudima od znanja i moralo bi uvijek i po svaku cijenu težiti emancipaciji od političke i ekonomske moći, a ne njenom dodvoravanju. S pravom možemo posumnjati u autonomiju ovog sveučilišta i njegovih najviših upravljačkih tijela, ako ono u trenutku kad je na vlasti HDZ u Hrvatskoj dodijeli počasni doktorat čelnom čovjeku sestrinske stranke u BiH.

    Dopuštam da je glavni motiv komisije i rektorovog prijedloga želja da se dodjelom ovog priznanja da simbolička potpora hrvatskom narodu koji nedvojbeno jeste u nepovoljnom položaju u Bosni i Hercegovini, osipa se i napušta BiH, a u Republici Srpskoj i nestaje. Valja u tom kontekstu uzeti u obzir da je za odlazak i nestanak Hrvata u Bosni i Hercegovini, a napose u Republici Srpskoj, jedan od glavnih krivaca i politika Milorada Dodika s kojim Čović već godinama njeguje prijateljske odnose i izvrsno sarađuje, a jučer je najavljena i koalicija HDZ-a i najjače srpske političke stranke kojoj je Dodik na čelu.

    Sigurna sam da se ovaj Senat može dosjetiti drukčijeg, mudrijeg i korisnijeg načina da osnaži položaj Hrvata u susjednoj državi. Pozivam vas da se odlučimo na taj drugi i za Hrvate u BiH i za ovaj Senat puno bolji i etički ispravniji put.

    Hvala vam što ste me saslušali”.

     
  • tezej 13:35 on 16/05/2018 Permalink |  

    Balvan rezolucija:Vucic izgovara besmislice i o EU i o Kosovu, i inace……. 

    Slikovni rezultat za vucic, karikatura

    Šta to znači kada Vučić kaže da je jedina prava prepreka na putu Srbije ka EU – Kosovo? Da li to, recimo, znači da je Srbija u svemu ostalom ispunila uslove za članstvo u EU (ispunjavanje uslova je, inače, daleko precizniji opis pridruživanja od nejasne metafore kretanja po putu), ali se to iz EU-a ne vidi zbog Kosova? Ili – sve drugo je zapravo nebitno i za nas i za EU, izuzev samog Kosova pa je zato Kosovo jedina takozvana prepreka na takozvanom putu? Ni jedno ni drugo očigledno nije tačno, a neko treće smisleno značenje iz dvostruke metafore puta i prepreke nije lako izvući, iz čega bi se onda, opet, moglo zaključiti da Vučić izgovara besmislice – i o EU, i o Kosovu, i inače.

    (More …)

     
  • tezej 12:12 on 16/05/2018 Permalink |  

    David i Dženan, Muris i Davor – Ko nekad Boro i Ramiz: Jesu li građani počeli otvarati oči? 

    Piše: Ibrahim Prohić

    David i Dženan, Muris i Davor - Ko nekad Boro i Ramiz: Jesu li građani počeli otvarati oči?
    Protestni skup na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu (15.05.18.) povodom smrti dvojice mladića Davida Dragičevića i Dženana Muse predvodili su njihovi očevi, Muris i Davor.

    Porodična i lična tragedija, bol koju nose,  spojila je  dvojicu ljudi .  Srbin iz RS,  Bošnjak iz F BiH, Banjaluka i Sarajevo zajedno. Podrška iz Sarajeva, ali i iz drugih gradova. Prema jednom portalu iz Banjaluke je bilo oko  50 ljudi. Ukupno, procjene su različite, od nekoliko stotina do  nekoliko hiljada gradjana. Manje od dubine boli i slabosti države.

    Najavljuju se slični protesti i u drugim gradovima.

    Ovaj događaj je svojevrsna pardigma stanja u državi BiH i njenom društvu.

    Šta je zajedničko ?

    (More …)

     
  • jasminatesanovic 08:37 on 11/05/2018 Permalink |  

    Phoenix Renewed 

    Virtual Vita Nuova

    32235712_10156209151612667_6763222419042729984_n32266307_10156209151212667_7008111550066065408_n.jpg
    The “Phoenix Renewed” Project
    by Bruce Sterling and Jasmina Tesanovic
    Villa Abegg, Turin, April 18, 02018
    JASMINA TESANOVIC. Ciao a tutti, we are the “Globalisti a Torino.” I am Jasmina Tesanovic from Belgrade Serbia, and this is Bruce Sterling from Austin Texas. We first met here in Torino.
    BRUCE STERLING. Torino is the city of our romance. We are two writers, and we both write novels, but in Torino, we have adventures. In Torino, we are constructive. We curate events here, and we build projects. Our new project is called “La Fenice Rinovata” or “The Phoenix Renewed.”
    J. Our project was named by Filippo San Martino d’Agliè. He was the original interior designer for this building. He also created a great many operas, ballets, festivals and tournaments here in Torino. We know a lot about him because Bruce is writing a fantascienza novel about the Count Filippo d’Agliè.
    B. In…

    View original post 1,895 more words

     
  • darya 23:39 on 09/05/2018 Permalink |  

     
  • milodan6 23:06 on 07/05/2018 Permalink |  

    Ćiro… sve u svom stilu

     
  • darya 17:41 on 07/05/2018 Permalink |
    Tags: Tom Waits   

    All the World is Green 

     
  • tezej 13:35 on 07/05/2018 Permalink |  

    Sergej Trifunovic:Nedjeljom u dva: Minimiziranje zlocina je najogavnija stvar kou mozemo uciniti 

     
  • tezej 13:26 on 07/05/2018 Permalink |  

    Čovic i fasističke ideje:Na izbore s trakom oko ruke! 

    Slikovni rezultat za covic, fotografije

     

    Politički lideri u BiH, američka ambasadorica Maureen Cormack i šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Lars-Gunnar Wigemark nedavno su razgovarali o izmjenama Izbornog zakona i provedbi presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Političari su ostali pri ranijim stavovima, ali je dogovoreno da se u proces uključi i Venecijanska komisija koja bi trebala dati mišljenje o predloženim rješenjima. Kako je istakao jedan od učesnika sastanka, lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić, radi se o „sudaru dva koncepta” – građanskog i etno-nacionalnog.

    Rješenja za koja se zalaže Hrvatski narodni sabor (HNS), posebno predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović, trebalo bi da omoguće „legitimno predstavljanje” naroda kako bi se izbjegla mogućnost da „Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike u institucijama vlasti”, odnosno Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Hrvatski predstavnici podsjećaju kako je lider DF-a Željko Komšić u dva navrata „dominantno glasovima Bošnjaka“ biran za člana državnog Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

    (More …)

     
  • tezej 12:53 on 07/05/2018 Permalink |  

    Sto sa Srbima ? 

    Slikovni rezultat za viktor ivancic, fotografije

    Jeste li za to , da manjine u Hrvatskoj glasaju za sva pitanja, osim za proracun i iskazivanje povjerenja Vladi ?

    Tako glasi jedno od pitanja – i to ono ključno – na osnovu kojeg ovih dana Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ kreće u prikupljanje potpisa i organiziranje referenduma, s idejom da građani „demokratskim izjašnjavanjem“ prisile vlast na „promjenu izbornog sustava u Hrvatskoj“. Predviđeno je još nekoliko bitnih novina: između ostaloga smanjenje broja zastupnika manjina u parlamentu, te omogućavanje glasanja dopisnim ili elektroničkim putem, što bi, kako se eksplicitno navodi, „omogućilo glasovanje 800.000 Hrvata u dijaspori“.

    (More …)

     
  • tezej 12:21 on 07/05/2018 Permalink |  

    Dragan Markovina: Udruženi postjugoslovenski revizionizam 

    Narativi historijskog revizionizma, koji su preplavili javnost na čitavom postjugoslovenskom prostoru, unatoč tome što nisu planski uvezani, niti programirani, imaju zajedničku ishodišnu točku.

    Ona se nalazi u potrebi za potpunom dekonstrukcijom nasljeđa socijalističke Jugoslavije i bilo kakvog pozitivnog vrednovanja ičega što bi bilo vezano uz narative koje je ta država proizvodila. S obzirom da je antifašistička, Narodnooslobodilačka borba činila konstitutivni temelj tog društva, logično je da najveći revizionistički udar bilježimo upravo na tom području, pri čemu su sva nastojanja tog udara posve neopterećena činjenicama. Što im činjenice manje idu u prilog, ovdašnji revizionisti ih s više strasti negiraju. To čine bilo da se radi o civilizacijskim porukama koje se vezuju uz antifašistički pokret, bilo u potpunoj negaciji stvarnosti ustaške države u hrvatskom i bosanskohercegovačkom slučaju, ali i Nedićeve Srbije i četničkog pokreta na srpskom primjeru, te kolaboracije u Sloveniji.

    (More …)

     
c
Compose new post
j
Next post/Next comment
k
Previous post/Previous comment
r
Reply
e
Edit
o
Show/Hide comments
t
Go to top
l
Go to login
h
Show/Hide help
shift + esc
Cancel
%d bloggers like this: