Kolika je moć Dobrice Ćosića u Srbiji

Standard
Dobrica Ćosić, mart 2010Dobrica Ćosić, mart 2010
10.07.2011
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo o tome koliki je uticaj Dobrice Ćosića na književni i politički život u Srbiji. Sagovornici su bili dva srpska književnika – Vidosav Stevanović i Nenad Prokić.Bilo je reči o tome koliko je Dobrica Ćosić – čije se knjige izdaju u velikim tiražima -danas čitan u Srbiji, ima li on naslednika u srpskoj književnosti, koliko je činjenica da se se aktivno bavio politikom ostavila traga u njegovoj literaturi, ima li on uticaja na današnju vlast, zašto političari idu kod njega da se s njim savetuju, zašto hvali Milorada Dodika, koliko njegovi stavovi o narodima bivše Jugoslavije utiču na politiku Srbije prema susedima, zašto ga njegovi poštovaoci zovu ocem nacije i ima li on taj autoritet u srpskom društvu.

Omer Karabeg: Dobrica Ćosić mnogo objavljuje i njegove knjige se prodaju u velikim tiražima. Može li se reći da je on uticajan pisac?

Vidosav Stevanović: To je nekada bilo tako. Pre 20 i nekoliko godina, kao direktor BIGZ-a, bio sam izdavač Dobrice Ćosića, izdavač njegovih romana i sabranih dela. Pravili smo velike tiraže, čini mi se najveće koji su se mogli praviti u to vreme. Tada se moglo govoriti da on ima veliki broj čitalaca. Danas su se stvari promenile. Tiraži u Srbiji smanjili su se za oko 10 puta, pa je Dobrica Ćosić ostao bez svoje velike publike. Danas se njegovi tiraži prave na silu, velikim medijskim kampanjama. Nisam ubeđen da je on danas čitan pisac, jer retko kada sretnem nekoga ko čita njegove romane. On, uostalom, romane već desetak godina i ne piše. Sada objavljuje dnevnike. Od toga se povremeno prave medijske oluje. Bojim se da iza toga stoji potreba nekih političkih struktura da preko Ćosića plasiraju svoje prevaziđene ideje. Continue reading

Mirko Kovač Intervju: Ne mogu se više obračunavati

Standard
Mirko KovačMirko Kovač

10.07.2011
Mirko Kovač, književnik, čije se delo baštini u svim južnoslovenskim državama, govori o svojoj istarskoj samoći i miru, o romanu-memoaru koji piše i koja je neka vrsta njegove duhovne autobiografije.

Pisac kaže da će čitaoci u ovoj knjizi pronaći jednog sasvim drugačijeg Mirka Kovača koji “neće da uvredi žive, niti da uznemiri mrtve”. Saznaćete kada ce doći u Beograd, posle punih 20 godina odsustva, koja bi mesta u tom gradu hteo ponovo da poseti. Govori o nacionalizmimau balkanskim državama, ali i o otporu vladajućim ideologijama koje su uvodile narode u rat.

Najorganizovaniji otpor, još s početka 90-tih, bio je u Srbiji, gde su se oko nekih nevladinih organizacija okupljali pojedinci koji su delovali sa antinacionalističkih pozicija. O ratovima u 90-tim, u knjizi se govori kroz sudbine njegovih prijatelja, koji su na svom izbegličkom putu svraćali u njegovu kuću u Rovinju.
Continue reading

Tadić neće kleknuti pred memorijalom u Potočarima iako za to ima bar 8372 razloga!

Standard


Predsjednik bez humanizma i renesanse: Zašto Boris Tadić nije srbijanski Willy Brandt
Aktuelni predsjednik Srbije nastavlja na svoj način komentirati zločin od kojeg se zgražava Evropa i sav civilizirani svijet. Govoreći o Srebrenici, on opet pokušava staviti u istu ravan stradanja žrtve i ubojice, a o genocidu, koga je dokazao Haški tribunal ne progovara ni riječi; čini se sasvim namjerno!
Boris Tadić u nedjelju je rekao, kako “na godišnjicu strašnog zločina u Srebrenici treba iskazati poštovanje nevinim srebreničkim žrtvama, ali i svim stradalim pripadnicima drugih naroda koji su izgubili život tokom rata u bivšoj SFRJ”.
Eto zato Tadić nije i još ne može biti novi evropski Willy Brandt! Continue reading

Sarajevo: 8372 u Kamernom

Standard

Performans o kolektivnom pamćenju.

Srebrenica 8372Povodom obilježavanja dana sjećanja na genocid u Srebrenici, Kamerni teatar 55 u Sarajevu poziva građane da se i ove godine pridruže performansu “8372″ koji će biti održan treću godinu zaredom.

To je performans o kolektivnom pamćenju, koncipiran kao rekvijem koji stvaraju glasovi glumaca dok broje žrtve genocida u Srebrenici. Iza svakog izgovorenog broja stoji čovjek kojem se suprotstavlja broj bez identiteta, koji on danas postaje.

Performans počinje 10. jula u 20 sati, a završava 11. jula u ranim jutarnjim satima. Ulaz je besplatan, a publika može ući i izaći u bilo kojem trenutku njegovog dešavanja.

Užas i šutnja

Standard

Pablo Picasso je svojom “Guernicom” ostavio oporuku da nema šutnje pred užasom, ali je ona u mnogo slučajeva iznevjerena. Nijedan srpski pjesnik ni s ove ni s one strane Drine nije ispoljio saosjećajnost sa žrtvama srpskih zločina. Genocid u Srebrenici nije ih motivirao na osudu tog zlodjela. Za razliku od njih, Ivan Goran Kovačić i Skender Kulenović, Hrvat i Bošnjak, napisali su u partizanima “Jamu”, odnosno “Stojanku majku Knežopoljku”, antologijske poeme o stradanju srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu Continue reading

Dino Mustafić: Bićemo krivi zbog Divjaka

Standard

Jovan Divjak (Foto Luka Zanoni)

Jovana Divjaka sam upoznao, poput mnogih Sarajlija, ratne 1992. godine. Imponirao je svojim vojničkim, aristokratskim držanjem, znanjem i obrazovanjem, spremnošću da stane na stranu slabijeg i da izabere pravednu stranu rata, jer je znao da se u Bosni brani pravo na život i vjekovna tradicija suživota. U takvim zlim…

… vremenima oni koji imaju urođeno osjećanje pravde i dobro srce nisu imali izbora, pa tako ni general Divjak, morao je imperativno braniti svoj politički i ljudski credo: principijelnu solidarnosti sa nemoćnim. Tim prije što je dijelio uvjerenje da se pripadnost jednoj naciji najsnažnije osjeća preko stida kada neko čini zločine i nepravdu u ime kolektiviteta. I dok su mnogi išli za svojim nagonom vođeni filozofijom da je “bolje biti sa svojim narodom na pogrešnoj strani, nego sa njihovim dušmanima na pravoj” rijetki su bili pobunjenici, odvažni i hrabri koji nisu pristali otići na smetljište istorije kao fanatični nacionalisti i ubice. Continue reading