Kulturna alternativa na Balkanu sve glasnija

Standard
Iz filma Rabbitland Ane Nedeljković i Nikole Majdaka, dobitnika Srebrnog medvjeda na Berlinaleu za najbolji kratki film

Iz filma Rabbitland Ane Nedeljković i Nikole Majdaka, dobitnika Srebrnog medvjeda na Berlinaleu za najbolji kratki film

Kulturna alternativa, u kazalištu, na filmu, u književnosti, muzici – nezaobilazna u svakoj priči o stvaralaštvu. To je bila i ostala snažna kritika društvenih kretanja, ali i protuteža službenoj kulturi. Pogotovo se u državama regije, tokom devedesetih, suprotstavljala ratno huškačkoj histeriji. Alternativna kultura je bila osvježenje u odnosu na onu službenu, često estetski zastarjelu, a koja je uz to, znala koketirati s nacionalizmom i nacionalističkim establišmentima.

Koliko je danas kulturna alternativa prostor generacijskog izražavanja, što poručuje i kako se održava u ekonomskoj krizi?

Oslikati stvarnost Bosne i Hercegovine, možda je najbolje pošlo za rukom mladim muzičarima. Bez imalo kočnica, prepričali su kuda ih vodi aktualna politika analizira Budo Vukobrat u tekstu Alternativni odgovor balkanskoj ratnoj i post ratnoj šizofreniji kroz generacijsko stvaralaštvo.

Beograd već nekoliko desetljeća važi za veoma značajno mjesto na mapi takozvane podzemne scene regiona, koja i u današnje vrijeme ima svoju stalnu i posvećenu publiku.

Ta alternativna scena je prošla nekoliko faza, od rušioca kanona osamdesetih godina, konceptualnim pristupom, preko protivljenja sveopćoj ratnoj histeriji 90-tih, dok se danas, usprkos vidljivim iskoracima, ne miri sa stvarnošću u umjetničkim institucijama, navodi Milan Nešić u tekstuAlternativa je postala umjetnost koja se pita.

Na alternativnoj sceni Crne Gore sve je više mladih koji traže prostor za svoj umjetnički izraz. No, „alternativci“ su i dalje na margini , jedva opstaju i žive od projekta do projekta.

Stvari donekle pomjeraju i uobličavaju festivali koji su, pogotovo mlađim stvaraocima, ključni za širu prepoznatljivost i komunikaciju sa publikom, pišeOlivera Nikolić u tekstu Alternativni umjetnički izraz osuđen na preživljavanje.

U Hrvatskoj postoji oko sto neovisnih kazališta i više stotina nezavisnih udruga različitih umjetničkih izražaja. Grčevito se bore za javni prostor i transformaciju postojećeg kulturnog sustava.

Za razliku od 90-tih, kada je nezavisna scena bila uglavnom politička alternativa ondašnjoj „državnoj kulturi“, danas je to više „organizacijska alternativa“ umrtvljenom javnom sektoru, ne manjka joj programa i ideja, ali nedostaje novca, navodi Ankica Barbir Mladinović u tekstu Neovisni umjetnici alternativa umrtvljenom javnom sektoru.

Mladi na Kosovu također traže prostor za svoje stvaralaštvo. Tako je u Gračanici kod Prištine otvoren Alternativni kulturni centar, koji je Amra Zejneli posjetila u trenutku kada su mladi muzičari održavali probu.

Tema sedmice: Kulturna alternativa na Balkanu sve glasnija.

Komentar

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.