Gdje su mladi

Standard

Piše: Đani Böhm

Već duže vrijeme se vode rasprave, prisustvujem im, ponekad se i uključim, al’ jako teško je imati stav. Po pitanju te prirode rasprava, čak su neki ljudi došli u konflikt i nikako da izmire stajališta, a tema je:

  • GDJE SU MLADI?
  • ZAŠTO DRUŠTVENA INDOLENCIJA?
  • KAKO ONI VIDE SEBE?

Za odgovore na ova pitanja su i potrebni mladi, al’ nekako, pričajući sa njima po gradu, kao da nisu ni svjesni težine situacije. Ruku na srce, jesam li ja bio svjestan!? Ma nije mi padalo na pamet da razmišljam o društveno/političkoj budućnosti okoline. Još pogotovo ljeti u Mostaru.

Cure u suknjicama, jedva da ih i imaju, a momci vriju kao ekspres-lonci. A onda bazen i skakaona, Neretva, more, večeri u mraku, kafići, disko klubovi, parkovi, gradska okupljališta, markirana roba… Ma koja bola’ politika, prođi me se svega ti na svijetu.

Sa druge strane ove priče Bogić Bogićević 12. 3. 1991. na sjednici Predsjedništva SFRJ izgovara veliko “NE” protiv intervencije JNA na teritoriji Jugoslavije uz rečenicu: “Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji…”.

Gazio sam 21. godinu života tada i veze nisam imao šta se to dešava, a roditelji i familija su mi umirali od straha, znajući šta sve to znači.

Naši su nas učili i odgajali da možemo biti bezbrižni. Doći ćemo do posla nekako. Školovat će nas što oni, što država. Dat će nam država stan u doglednom periodu. Imat ćemo djecu i mir. I to je naše nasljeđe koje nam je TITO ostavio. Bratstvo i jedinstvo.

Nema više TITA. Nema više proleterskih i boljševičkih parola, da čuvamo bratstvo i jedinstvo kao zjenicu oka svoga. Prošlo je to vrijeme i došlo neko novo. Ne može se živjeti u prošlosti ma koliko ona bila nekom dobra ili loša. Nove vode su oko nas, surove, ili plivaj ili umri. Svoju djecu trebamo odgajati i pripremati za život u takvom društvu, a i sami smo debitanti u njemu. Veze nemamo kako i kuda idemo.

Omladina treba život, provod, muziku, bijes, skakanje i divljanje, sex, adrenalin i PARA !!!!!!!!!! Za sve ih ovo trebamo pripremiti. Loše ih pripremamo totalno.

Prvo su naučili šta su. Muslimani / Srbi / Hrvati / Jevreji / Romi / Neki drugi. Okačimo im krstove, križeve, polumjesece i zvijezde oko vrata da imaju BILJEG. Ko može takve stvari prvo učiti sopstvenu djecu nego roditelji, čiji je nivo edukacije i društvene sposobnosti integrisanja ravan velikoj nuli. Takvi roditelji su zlo po sopstvenu djecu. Uče ih mržnji i ostavljaju ih nakon svog života da žive u mržnji.

JEL’ SE TAKO DJECA VOLE? Naravno ima i onih drugih, po meni normalnih. Al’ umalo pa su zanemarivi koliko ih je.

Šta je preostalo omladini?

Sami da se uče plivati u ovim zvjerskim vodama i zadovoljiti svoje mladalačke potrebe na neki način, jer roditelji su zadojeni mržnjom ili neuki i glupi za sadašnje vrjeme. I tehnički i društveno zaostali. Veze nemaju šta je RedBull, veze nemaju šta je iPad ili tablet. Android su čuli ako su gledali Zvjezdane staze 1968. na crno/bijelom TV-u marke Rudi Čajevec, a kako je telefon android, bolje bi te razumjeli da pričaš grčki.

Mnogo nas omladino, razumije vas i vaše probleme. Mnogo nas je svjesno svega. Žao nam je što nemate djetinjstvo ni upola sretno kao što je naše bilo, al’ nema druge. Moramo misliti i boriti se, zato i počinjemo ovo upravo ovdje.

Pitam vas:

  • Do kada će u džepu biti poneka markica za kafu? Ako je otac sada dobro stao, sutra će umrjeti. To je neminovno. Nestat će njegovih markica, a šta ćemo onda bez markica… Posla nema kakvog bi htjeli. Nema ga nikakvog. A i da ga nađeš, kolika ti je plata? Kad ćeš na odmor? Gdje ćeš na odmor? Smiješ li se oženiti/udati? Siromaštvo vlada. Šta ćeš sa djecom? Hoćeš li ih uopšte imati?
  • Znate li ko vam kroji takvu sudbinu i ko su akteri vaše buduće nesreće? Znate li kako stvaraju tu nesreću oko vas? Znate li koliko je vama lično oduzeto od usta, od života, od sreće i imetka, upravo od strane tih istih aktera? Crpe krv vaših roditelja koju oni žele dati vama. VI GUBITE ONO ŠTO JE VAŠE! Otimaju vam markice, ćeife, cure, momke, sve vam otimaju. ŽIVOT VAM OTIMAJU. Samo pitam, jeste li svi svjesni toga?
  • Školujete se i učite. Srednjoškolcu je bitno, nemoj da propadnem. Nemoj da dobijem jedinicu. Ubit će me otac. A sa druge strane priče, nečiji seljački tata kupuje seljačiću četvorku sa ugojenim janjetom. Imaš li i ti janje? Koliko god da si pametan, kad se tako dešava, sutra će PAMETNI čuvati janjad tom seljačiću koji je platio četvorku janjetom. Bit ćeš čoban, a on gospodin kriminalac. Pa ponovo pitam, hoćeš li dozvoliti janje za profesora?
  • Studenti su u sličnoj poziciji, al’ katastrofalnije posljedice. Glupan kupi ispit/diplomu, a profesor koji mu je prodao postavlja tog glupana na svoj nivo. Sutra su profesor i glupan sa istom diplomom u društvu rame uz rame. Stariji profesor umire, a tvoje dijete obrazuje GLUPAN. Jesu li to studiji koje završavaš? Zar će Janje diktirati to da glupan bude pametniji od tebe? On će imati papir da to i dokaže!
  • Znate li da je katastrofa o kojoj pričamo, koja vas čeka nakon “bezbrižne” mladosti, plod čobana koji su pomoću janjadi došli u poziciju da diktiraju živote vašim roditeljima i vama? Znate li da stalno i stalno, ti čobani tjeraju vaše roditelje da se mrze međusobno i da ta mržnja nikad ne nestane, jer je to njihova vladavina?

Milijarde ovakvih pitanja bih postavio da čujem mišljenje omladine, al’ zaključit ću samo sa jednim…

Omladino/omladinke/mladeži… IMATE LI MARKICU SUTRA ZA JUICE?

Gdje su mladi Mostara? | Tacno.net.

5 thoughts on “Gdje su mladi

  1. u stanju totalne rasutosti, opće dezorijentiranosti i pomutnje, mladi dok mogu pokušavaju ono što je sigurno: ne raditi ništa – ili emigrirati – pitanje: gdje?

    ili bi baš oni mogli krenuti samostalno nešto aranžirati – a izgleda da se to sada ipak može bez zapikavanja u nečiju buju (iako vlasnici buja to ne žele priznati)

    Like

  2. Mislim da je ovo sa janjetom malo promašena stvar. Na ovim prostorima se ocene i diplome kupuju novcem a ne domaćim životinjama, mada ni one nisu isključene, ali svakako nisu preovlađujuće.

    Like

    • janjetina je znak da je više-manje svakom dostupno domaće “studiranje”, odnosno da će se plaćati svakom dostupno neznanje (znači kao i do sada znanje ima šansu – besplatno je, ali teško dokazivo u prvim godinama prakse), a elitno sveznanje će kao i do sada biti totalno zatvoren krug. Elite se (u kontinuitetu) obavezno obrazuju u najelitnijim stranim sveučilištima što im nedvojbeno osigurava neupitni “uspjeh”. To je dobar znak za janjetinu, ali ne i za Slinu 🙂

      Like

  3. “Gazio sam 21. godinu života tada i veze nisam imao šta se to dešava…”

    čovjek sam sebi odgovorio na pitanje iz naslova teksta…

    da je u to vrijeme mislio na bilo šta sem na “život, provod, muziku, bijes, skakanje i divljanje, sex, adrenalin i PARA !!!!!!!!!!”, možda bi shvatio da je to što troši pozajmica MMF-a koja uskoro stiže na naplatu, a možda bi se i na trenutak osvrnuo oko sebe i shvatio da su mu djetinjstvo u tom “bezbrižnom” društvu odredili pojmovi poput “ekonomska stabilizacija”, “devalvacija”, “inflacija”, “promašene investicije”, “ekonomska kriza”, “zloupotreba položaja”, “nestašica”, “par-nepar”, “dugovi”, “crveno”…

    e, pa, tačno onoliko koliko je on brinuo o tim “perifernim” stvarima, brinu i današnji dvadesetineštogodišnjaci… i prosto im bilo, brate… imaju i oni pravo na svoj period posvemašnje bezbrižnosti, kaj ne?

    muzički pozdrav

    Liked by 1 person

Komentar

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.