Saudi Arabia Faces Challenges in the New Year

Standard

 

By Michael Nayebi-Oskoui

The Middle East is one of the most volatile regions in the world — it is no stranger to upheaval. The 2009 uprisings in Iran and the brinksmanship of Mahmoud Ahmadinejad’s government were followed by the chaos of the Arab Spring, the spillover of the Syrian conflict into Iraq and a potential realignment of the U.S.-Iranian relationship. Unlike recent years, however, 2015 is likely to see regional Sunni Arab interests realign toward a broader acceptance of moderate political Islam. The region is emerging from the uncertainty of the past half-decade, and the foundations of its future are taking shape. This process will not be neat or orderly, but changes are clearly taking place surrounding the Syrian and Libyan conflicts, as well as the region’s anticipation of a strengthened Iran.

Continue reading

Senad Pećanin: Saopćenja komesara policije HNK kantona povodom napada na Tacno.net Šteficu Galić, njenu trogodišnju unuku i novinara Amera Bahtijara, predstavlja pokušaj grube obmane javnosti u cilju zataškavanja odgovornosti napadača

Standard

Autor 6.1.2015. u 15:09

Senad Pećanin: Saopćenja komesara policije HNK kantona povodom napada na Tacno.net Šteficu Galić, njenu trogodišnju unuku i novinara Amera Bahtijara, predstavlja pokušaj grube obmane javnosti u cilju zataškavanja odgovornosti napadača
Današnje saopćenje za javnost Ureda komesara policije Hercegovačko-neretvanskog kantona Ilije Lasića, povodom napada na glavnu urednicu portal Tacno.net Šteficu Galić, njenu trogodišnju unuku i novinara Amera Bahtijara, predstavlja pokušaj grube obmane javnosti u cilju zataškavanja odgovornosti napadača. Podsjećamo, dana 2.1.2015. godine urednica i novinar portala Tacno.net napadnuti su u prodajnom centru MEPAS MALL bez ikakvog povoda od strane Marina Kordića, Josipa Čuljka i Antonija Vrljića, koji su vrijeđali, prijetili i psovali im “balijsku majku”, poručujući da će proći kao profesor Slavo Kukić, koji je nedavno brutalno pretučen u svom fakultetskom uredu. Umjesto da odmah procesuiraju napadače, policijski komesar Lasić je informirao javnost da je policija podnijela prekršajnu prijavu protiv novinara Bahtijara i samo jednog od napadača, gospodina Marina Kordića. Očito je da komesar Lasić ima dva cilja: sakriti odgovornost napadača Antonija Vrljića, uposlenika Agencije za školovanje i usavršavanje kadrova Ministarstva sigurnosti BiH, i drugi, pokretanje prekršajnog postupka radi izbjegavanja zakonske obaveze podnošenja krivične prijave protiv svih napadača.

Napad na urednicu i novinara portala Tacno.net predstavlja primitivni čin ugrožavanja njihove fizičke sigurnosti, kao i napad na slobodu novinarskog rada. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su policijski organi Hercegovačko-neretvanskog kantona ponovo stavljeni u službu nasilnika, umjesto da vrše svoju zakonsku funkciju u svrhu zaštite prava garantiranih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Napadnuti uposlenici portala Tacno.net će, preko svog advokata, iskoristiti sve zakonske mogućnosti za zaštitu svojih prava i zakonsko procesuiranje napadača i njihovih policijskih pomagača.

HORIZONTI HUMANIZMA I TRANSFORMACIJA VREMENA; I – PROMETEJSKA DRAMA HUMANIZMA

Standard

Koeln_wrm_1044

Utopija i pobuna, mada možda na prvi pogled paradoksalno izgleda, ishodište su povijesnog radikalnog mijenjanja svijeta i slike o njemu. Utopija redefinira odnos kulture i civilizacije tako što humanizam određuje kao cilj kulture, a civilizaciju kao sredstvo pomoću koje se taj cilj ostvaruje. Transformacija vremena, iz prethodnog jasno to proizlazi, ne bi bila moguća bez humanističko-utopijske imaginacije, u čemu je sadržana apriori i njena etička bit. Pobuna, više okrenuta humanizaciji civilizacije, manifestuje estetičko-tragičku ekstenziju između iskona i horizonta mogućeg. Tragika potiče iz mediokritetskog mentaliteta publike za koju je čitav svijet uvijek otvorena arena koju moraju iznova svaki put popuniti neki novi gladijatori. Ko bi to mogao biti do sužnji koji su se drznuli protiv “civilizacije”, sa zahtjevima o stvaranju čovječnijeg svijeta. Za humaniste je bilo, međutim, savršeno jasno da se perspektiva budućnosti može sagledati jedino iz retroperspektive, da je sadašnjost objašnjiva samo ako se posmatra kao napregnutost egzistencije čija je bilost budućnosnog karaktera. Povratno posmatrano, zahtjev humanista, kao svojevrsna negacija postojećeg, često može imati konzervativnu i anahronu konotaciju, posmatrano iz ugla vladajućih krugova kojima ne konvenira “retrogradna” svijest. Primjer za to su klasicizam u umjetnosti i ekološki pokreti naspram petrolejske i nuklearne civilizacije. Kulturni progres može dakle značiti ne samo progres u buduće, nego i prošlo, već dogođeno i jednom već osmišljeno vrijeme. Dalje na  Horizonti humanosti. Uređuje – MARJAN HAJNAL.