POSLANICI “ZELENIH” OD NJEMAČKE VLADE TRAŽE: Da se izjasni o “srpskom nacionalizmu u BiH” ali i o sankcijama i otcjepljenju RS-a

 

Kakve posljedice bi otcjepljenje RS-a moglo imati na sigurnost u Europi? Ovo je jedno od 25 pitanja koje su zastupnici Saveza90 I Zelenih postavili njemačkoj vladi u upitniku pod nazivom “Srpski nacionalizam u BiH”.
Zastupnici stranke Zelenih Marieluise Beck, Annalena Baerbock, Dr. Franziska Brantner, Agnieszka Brugger, Uwe Kekeritz, Tom Koenigs, Dr. Tobias Lindner, Omid Nouripour, Cem Özdemir, Claudia Roth (Augsburg), Manuel Sarrazin, Dr. Frithjof Schmidt, Jürgen Trittin, Doris Wagner i Klub poslanika Savez90/Zeleni su postavili upit Njemačkom parlamentu (Bundestagu) o srpskom nacionalizmu u Bosni i Hercegovini, piše DW.

Upit, u čijem potpisu stoje imena Katrin Goehring-Eckardt, Dr. Hofreiter i Klub zastupnika, sadrži 25 pitanja. U uvodnom dijelu se zastupnici Zelenih osvrću na 9. siječanj 2017., kada je predsjednik RS Milorad Dodik održao mimohod povodom Dana Republike Srpske, čije je obilježavanje prethodno Ustavni sud proglasio neustavnim.

“25 godina ranije, 9. siječanj 1992. srpski su nacionalisti proglasili Srpsku republiku Bosnu i Hercegovinu. Na ovaj korak koji je vodio u eskalaciju, gleda se kao na pripremu za rat u BiH. Cilj nacionalističkog vodstva bosanskih Srba bilo je razaranje multietničke BiH i nasilno stvaranje velikosrpske države. Vrhunac etničkog masakra bio je genocid nad 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, koja se sada nalazi na području današnje RS.

Na mimohodu 9. siječnja sudjelovao je, povrh Milorada Dodika, srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić, čija partija PDP spada u oporbenu stranku entitetskog parlamenta RS. Tamo je otputovao i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, kao i još neki ministri iz vlade Srbije. Na mimohodu su uzeli učešća i Edouard Ferrand i Dominique Bilde, zastupnici Europskog parlamenta iz francuske Front National.

Na mimohodu su s puškama marširali pripadnici policije, ratni veterani, vatrogasci, bajkeri. Posebno je sporno učešće vojnika Treće pješadijske brigade Oružanih snaga BiH. Brigade bh. vojske su organizirane etnički homogeno. Učešće na mimohodu tražio je Mladen Ivanić. Vojnici nisu sudjelovali u mimohodu ali su bili postrojeni i podnijelu su Ivaniću prijavak. Ministarstvo obrane BiH istražuje ovaj incident”, kaže se u dokumentu zastupnika Saveza90/Zelenih i nastavlja:

Mi njemačkoj vladi postavljamo pitanje:

1. Kakve zaključke ona izvlači iz činjenice da je predsjednik RS inzistirao na mimohodu i obilježavanju tzv. Dana RS kao praznika, iako je to Ustavni sud BiH odbacio kao neustavno (Standard, 9.1.2017., Tages Anzeiger, 10.1.2017.) i u kojoj mjeri – prema mišljenju njemačke vlade – takvo ponašanje jednog predstavnika bosanskohercegovačkih državnih struktura predstavlja povredu Ustava i važećeg Daytonskog mirovnog sporazuma, kojeg nadgleda međunarodna zajednica?

2. Kakav stav je s tim u svezi zauzeo član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić (Deustchlandradio Kultur, 10.12.2016.)?

3. Kako njemačka vlada procjenjuje to što je entiteski predsjednik Dodik kao reakciju na presudu Ustavnog suda koji je praznik proglasio neustavnim, održao referendum o proslavi 9. siječnja kao Dana RS, iako je održavanje referenduma odlukom Ustavnog suda ocijenjeno neustavnim (Tageszeitung 10.1.2017.) i što je njemačka vlada bilateralno ili u okviru međunarodne zajednice, poduzela kako bi spriječila održavanje nezakonitog referenduma?

4. Kakav stav po tom pitanju, a prema spoznajama njemačke vlade imaju druge države u okviru PIC-a – posebno Velika Britanija, Francuska, SAD, Italija i Rusija i kako su se one do sada ponašale (molimo odgovore za svaku zemlju ponaosob)

5. U kojoj mjeri je u Vijeću za implementaciju mira (PIC) s tim u svezi razmatrano posezanje za tzv. bonskim ovlastima (Bonn Powers) kako bi se u danom slučaju spriječilo kršenje Mirovnog sporazuma i kakav je bio stav njemačke vlade po tom pitanju?

6. Koje zaključke izvlači njemačka vlada iz činjenice da je veleposlanik Rusije u BiH Peter Iwanzow otvoreno podržao protuustavni referendum o zadržavanju 9. siječnja kao Dana RS (Standard, 14.1.2017.)?

7. Vidi li njemačka vlada, posebno u ponašanju entitetskog predsjednika Milorada Dodika, štetu za zajedničke institucije države BiH, a posebno za Ustavni sud BiH i kako ona ocjenjuje sposobnost bh. pravosuđa da pozove na odgovornost one, koji se oglušuju o presude Ustavnog suda BiH (Tagesanzeiger, 10.1.2017.)?

8. Što njemačka vlada konkretno poduzima, kako bi ojačala bh. pravosuđe (na razini zajedničke države) i kako bi mu pomogla da se njegove odluke provode?

9. Kakve posljedice za BiH bi, po mišljenju njemačke vlade, moglo imati daljnje slabljenje institucija BiH?

10. Kakve zaključke izvlači njemačka vlada iz činjenice da je povodom 9. siječnja Dana RS koji je proglašen neustavnim, održan vojni mimiohod u Banja Luci uz učešće naoružanih snaga?

11. Kakve zaključke u pogledu stava Srbije, kada je u pitanju državni suverenitet i integritet BiH, izvlači njemačka vlada s obzirom na to da su na mimohodu, kao službeni gosti, sudjelovali predsjednik Srbije i neki ministri iz vlade Srbije kao i da su se neki od njih i službeno obratili javnosti?

12. Kakve zaključke izvlači njemačka vlada povodom stava Mladena Ivanića, člana Predsjedništva BiH u pogledu državne ustavnosti zemlje koju on predstavlja, s obzirom na njegovo učešće na mimohodu?

13. Kakve zaključke njemačka vlada izvlači iz nazočnosti vojnika Treće pješadijske brigade Oružanih snaga BiH, koji su po zapovijedi Mladena Ivanića, došli na mimohod u Banja Luku.

14. Dijeli li njemačka vlada mišljenje da nezakonitom proslavom Dana RS, koja je uslijedila unatoč zabrani koju je izreklo bh. pravosuđe i međunarodna zajednica, a koje je povezano s uspješnim posezanjem za (srpskim) dijelovima zajedničkih Oružanih snaga od strane srpskih vođa u BiH, predstavlja jedan kvalitetno novi stupanj teške državne krize u BiH, kojom se ugrožava sigurnost Zapadnog Balkana (I. Prohić, Schreckgespenst der Sezession, 13.1.2017. Heinrich Böhl Stiftung)?

15. Vidi li njemačka vlada u činjenici da su dijelovi zajedničkih Oružanih snaga BiH i dalje uglavnom etnički homogeni – opasnost da bi se oni mogli instrumentalizirati u pravcu eskalacije etničkih napetosti uz upotrebu sile? (Kurt Bassuener, The Armed Forces of Bosnia and Herzegowina: Unfulfilled Promice, AI-DPC BiH Risk Analyses, oktobar 2015.)

16. Jesu li po mišljenju njemačke vlade izjave Milorada Dodika tijekom govora na mimohodu da “sanja o ideji priključenja majci Srbiji”, a potom i da je “divna ideja odvojiti RS i napraviti zajednicu sa Srbijom” kao i da toj novoj državi moraju pripadati i dijelovi Kosova, u skladu s mirovnim sporazumom iz Daytona, teritorijalnim integritetom i stvaranjem mira i sigurnosti u regiji? (Standard, 9.1.2017.; Tages Anzeiger 10.1.2017.)

17. Je li se po mišljenju njemačke vlade na izjave Milorada Dodika nakon parade da se želi u dogledno vrijeme posvetiti izlasku iz sporazuma o zajedničkim Oružanim snagama BiH, odnosno ispitati proceduru o ponovnom uvođenju vlastitih Oružanih snaga Republike Srpske mora gledati kao na prijetnju, po kojoj se formulirani politički cilj otcjepljenja u slučaju nužne potrebe treba provesti vojnim sredstvima i je li to u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom, teritorijalnim integritetom i mirom i sigurnošću u regiji? (I. Prohić, Schreckgespenst der Sezession 2017/01/13)

18. Na koji način je njemačka vlada svoj stav povodom proslave 9. siječnja u Banja Luci iznijel: a) entitetskom predsjedniku Dodiku, b) članu Predsjedništva BiH Ivaniću, c) vladi Srbije?

19. U kojoj mjeri njemačka vlada vidi realnu opasnost od otcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine?

20. Koje političke interese i koju strategiju slijedi rusko vodstvo u odnosu na BiH, a posebno na njen teritorijalni integritet – po mišljenju njemačke vlade i informacija tajnih službi koje joj stoje na raspolaganju?

21. Kakav značaj na sigurnost i stabilnost Zapadnog Balkana, po mišljenju njemačke vlade, ima vanjsko-politički smjer koji Rusija vodi posljednjih godina, posebno nakon aneksije Krima koja nije bila u skladu sa međunarodnim pravom i nakon vojne destabilizacije Ukrajine?

22. Kako konkretno može i kako bi trebala djelovati međunarodna zajednica u cilju otklanjanja opasnosti od prijetećeg otcjepljenja Republike Srpske od BiH?

23. Kakve posljedice bi otcjepljenje Republike Srpske, kojim se prijeti, moglo po mišljenju njemačke vlade, imati na sigurnost u Europi?

24. Kako bi trebala reagirati međunarodna zajednica, ukoliko političko vodstvo Republike Srpske provede referendum o otcjepljenju RS od BiH?

25. Kakve zaključke izvlači njemačka vlada iz činjenice da je vlada SAD 17. siječnja 2017. uvela sankcije Moloradu Dodiku zbog nepoštovanja presude Ustavnog suda i kršenja Mirovnog sporazuma iz Daytona i kakav je stav njemačke vlade po pitanju treba li Europska unija uvesti sankcije protiv političkog vodstva Republike Srpske?

 

Slobodna Bosna

 

Advertisements