POVRATAK U DOBA INKVIZICIJE: Hoće li ‘stručnjaci’ sa banjalučkog Univerziteta protjerati Darvina iz RS?

Standard
 

Nakon što je Darvinova teorija evolucije uzdrmala i podijelila akademsku Srbiju, o ovoj temi raspravljaće se i na banjalučkom Univerzitetu i to u četvrtak, 25. maja.

Piše: Milovan Matić

Profesori na Univerzitetu u Banjaluci će na sjedinici Senata razmijeniti mišljenja o tome da li čovjek i majmun imaju zajedničkog pretka, te donijeti odluku hoće li do sada opšte prihvaćenu teoriju izbaciti iz nastave.

Ovaj prijedlog će se naći na Senatu nakon što su u kratko vrijeme uspiješno riješeni svi problemi sa kojima se do sad suočavao ovaj Univerzitet. Od korupcije, nepotizma, nedostatka udžbenika, lošeg nastavnog kadra, nedostatka prakse, nemogućnosti usavršavanja, apatičnosti studenata, manjka razvojnih ideja, do političkih imenovanja, zaglupljivanja i uništavanja novih generacija.

Continue reading

Njegova slika stoji na samom ulazu, a hrvatske vlasti ga se stide

Standard
Njegova slika stoji na samom ulazu, a hrvatske vlasti ga se stide
Jedna od najpoznatijih slika iz Drugog svjetskog rata stoji na ulazu u zgradu Ujedinjenih naroda u New Yorku, a na njoj se nalazi – Hrvat.

Riječ je o čuvenoj slici Stjepana Steve Filipovića, Hrvata i antifašista iz Opuzena, napravljenoj nekoliko trenutaka prije nego što će biti obješen u Valjevu na jučerašnji dan, 22. svibnja 1942., prije točno 75 godina.

Na čuvenoj slici vidi se Filipović s konopcem oko vrata kako prkosno diže ruke u zrak. Fotografiju je najvjerojatnije napravio službeni fotograf njemačke vojske koja ga je i poslala na vješala. Filipović se rodio 26. siječnja 1916. godine u Opuzenu, a zbog očevog posla preselio je u Valjevo. Tamo su ga zvali Stevan pa su ga tijekom kratkog života i tako zvali, a od tu i česta zabuna oko njegovog pravog imena. Kao aktivni član Komunističke partije on je u valjevskom kraju organizirao ustanak protiv Nijemaca. Na Badnjak 1941. godine zarobili su ga četnici i nakon mučenja izručili Gestapou.

Slavna je fotografija snimljena 22. svibnja 1942. godine, nekoliko trenutaka prije nego će biti obješen.

Do 1991. godine Filipović je imao i spomenik u Opuzenu. No, i  srušen  je  po nečijoj zapovijedi.

Iako je Filipovićev prkosni stav jedna od prvih stvari koje političari i brojni svjetski uglednici vide kad uđu u zgradu UN-a, u Hrvatskoj o njemu nećete puno čuti. Nema političara, nema govora ni polaganja vijenaca i sličnih stvari.

UN-u se njime ponosi jer predstavlja jednu od najupečatljivijih uspomena na antifašizam. Hrvatske vlasti ga se stide, vjerojatno iz istog razloga.