Updates from May, 2018 Toggle Comment Threads | Keyboard Shortcuts

  • milodan6 23:06 on 07/05/2018 Permalink |  

    Ćiro… sve u svom stilu

    Advertisements
     
  • darya 17:41 on 07/05/2018 Permalink |
    Tags: Tom Waits   

    All the World is Green 

     
  • tezej 13:35 on 07/05/2018 Permalink |  

    Sergej Trifunovic:Nedjeljom u dva: Minimiziranje zlocina je najogavnija stvar kou mozemo uciniti 

     
  • tezej 13:26 on 07/05/2018 Permalink |  

    Čovic i fasističke ideje:Na izbore s trakom oko ruke! 

    Slikovni rezultat za covic, fotografije

     

    Politički lideri u BiH, američka ambasadorica Maureen Cormack i šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Lars-Gunnar Wigemark nedavno su razgovarali o izmjenama Izbornog zakona i provedbi presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Političari su ostali pri ranijim stavovima, ali je dogovoreno da se u proces uključi i Venecijanska komisija koja bi trebala dati mišljenje o predloženim rješenjima. Kako je istakao jedan od učesnika sastanka, lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić, radi se o „sudaru dva koncepta” – građanskog i etno-nacionalnog.

    Rješenja za koja se zalaže Hrvatski narodni sabor (HNS), posebno predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović, trebalo bi da omoguće „legitimno predstavljanje” naroda kako bi se izbjegla mogućnost da „Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike u institucijama vlasti”, odnosno Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Hrvatski predstavnici podsjećaju kako je lider DF-a Željko Komšić u dva navrata „dominantno glasovima Bošnjaka“ biran za člana državnog Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

    (More …)

     
  • tezej 12:53 on 07/05/2018 Permalink |  

    Sto sa Srbima ? 

    Slikovni rezultat za viktor ivancic, fotografije

    Jeste li za to , da manjine u Hrvatskoj glasaju za sva pitanja, osim za proracun i iskazivanje povjerenja Vladi ?

    Tako glasi jedno od pitanja – i to ono ključno – na osnovu kojeg ovih dana Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ kreće u prikupljanje potpisa i organiziranje referenduma, s idejom da građani „demokratskim izjašnjavanjem“ prisile vlast na „promjenu izbornog sustava u Hrvatskoj“. Predviđeno je još nekoliko bitnih novina: između ostaloga smanjenje broja zastupnika manjina u parlamentu, te omogućavanje glasanja dopisnim ili elektroničkim putem, što bi, kako se eksplicitno navodi, „omogućilo glasovanje 800.000 Hrvata u dijaspori“.

    (More …)

     
  • tezej 12:21 on 07/05/2018 Permalink |  

    Dragan Markovina: Udruženi postjugoslovenski revizionizam 

    Narativi historijskog revizionizma, koji su preplavili javnost na čitavom postjugoslovenskom prostoru, unatoč tome što nisu planski uvezani, niti programirani, imaju zajedničku ishodišnu točku.

    Ona se nalazi u potrebi za potpunom dekonstrukcijom nasljeđa socijalističke Jugoslavije i bilo kakvog pozitivnog vrednovanja ičega što bi bilo vezano uz narative koje je ta država proizvodila. S obzirom da je antifašistička, Narodnooslobodilačka borba činila konstitutivni temelj tog društva, logično je da najveći revizionistički udar bilježimo upravo na tom području, pri čemu su sva nastojanja tog udara posve neopterećena činjenicama. Što im činjenice manje idu u prilog, ovdašnji revizionisti ih s više strasti negiraju. To čine bilo da se radi o civilizacijskim porukama koje se vezuju uz antifašistički pokret, bilo u potpunoj negaciji stvarnosti ustaške države u hrvatskom i bosanskohercegovačkom slučaju, ali i Nedićeve Srbije i četničkog pokreta na srpskom primjeru, te kolaboracije u Sloveniji.

    (More …)

     
  • zokster 10:05 on 07/05/2018 Permalink |  

    Zoran Janić: Memorijalni centar u Aberdarevoj 

    Prošlo je već punih 19 godina nakon što su snage NATO alijanse bombardovale zgradu RTS u Beogradu, proglasivši po prvi put u istoriji modernog ratovanja jednu medijsku kuću ‘legitimnim vojnim ciljem”. Tragičan bilans tog napada dobro je poznat – šesnastoro mrtvih radnika, nastradalih na svom radnom mestu, u noćnoj smeni od 23.aprila 1999. I ove godine, kao i prethodnih, porodice i kolege odale su poštu stradalim radnicima ispred spomenika “Zašto?” u Tašmajdanskom parku. Pitanje koje porodice godinama uporno ponavljaju sa ovog mesta zapravo je višestruko i moglo bi se svesti na sledeća dva pitanja: Zašto su stradali civili i zašto odgovorni nisu kažnjeni?

    Drugim rečima, porodice ne pristaju da se pomire s tim da jedini osuđen za zločin bude nekadašnji direktor RTS Dragoljub Milanović (pravosnažno osuđen na 10 godina zatvora zbog nepoštovanja naredbe 37 Savezne vlade o izmeštanju RTS na rezervno mesto rada u ratnim uslovima). Odgovornost nesumnjivo leži i na Ministarstvu odbrane, budući da je ono bilo nadležno da nadgleda sprovođenje zakonski propisanih mera o evakuaciji televizije. S druge strane, porodice su još te iste godine kad je zgrada u Aberdarevoj pogođena, podnele tužbu pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu protiv 17 zemalja NATO zbog ubistva šesnaestoro civila. Tužba je, nažalost, odbijena iz formalnih razloga.

    Paralelno s tim, porodice su svih ovih godina vodile još jednu borbu: da se prostor u Aberdarevoj ne ruši i da se ne rekonstruiše (jer je to samo drugo ime za rušenje), nego da se konzervira, upravo kao očigledan primer i pouka da se tako nešto više nigde i nikad ne sme ponoviti. Naime, uvidom u obdukcionu dokumentaciju i tokom sređivanja posmrtnih ostataka, doći će do strašnog saznanja kako će u najvećem broju slučajeva biti prisiljeni da sahrane zapravo samo delove tela žrtava, kod pojedinih samo odeću. Od tada pa sve do danas, i ubuduće, za njih je ta ruševina Svetilište, njihov Zid plača. Stoga su rešili da izađu sa predlogom gradskim vlastima da se postojeća zgrada konzervira, pretvori u svojevrsno spomen-obeležje ili Memorijalni centar.

    Po njihovom predlogu, zgradu je trebalo zaštiti staklom, od krova do temelja, da se pohrani u neku vrstu staklenog sarkofaga. U prostoru osim stubova ne bilo ni slika, ni bilo kakvih ličnih predmeta, a posebno ne takozvanih „muzejskih eksponata“.U jednom su izričiti: prostor u kojem prebivaju seni nastradalih iz očiglednih razloga ne može istovremeno biti podijum za manifestacije, izložbe ili bilo kakve „kulturne sadržaje“. Na tom mestu tišine, dakle, ne bi smelo biti ničega što bi ometalo iskazivanje pijeteta prema senima nastradalih.

    U sklopu samog memorijalnog prostora ostao bi već postojeći spomenik“Zašto?” kao i kenotafi nastradalima Siniši Mediću i Dragoradu Dragojeviću (njihova tela su nestala bez ikakvog traga, doslovno su dezintegrisana, a porodice su dobile dozvolu Televizije da ispred zgrade postave kenotafe, prazne spomen-grobnice).

    Pomenuta zamisao ubrzo je sprovedena u delo: Skupština grada i RTS organizovali su konkurs na kojem je, krajem, 2013. godine, izabrano najbolje idejno rešenje; od prijavljenih 40 radova, pobedili su autori iz studija Neoarhitekti (Snežana Vesnić, Vladimir Milenković i Tatjana Stratimirović). Osnovan je čak i fond, za koji su izdvojena znatna finansijska sredstva. Međutim, nakon konkursa uslediće neobjašnjiv zastoj koji će potrajati punih 5 godina, sve do danas. RTS će se prvo požaliti kako bi zbog projekta mogla da ostane bez neophodnog parking prostora, a onda će se pojaviti i problem što se jedan deo memorijalnog zemljišta nalazi u vlasništvu grada, a drugi republike. Radovi na konzervaciji zgrade i podizanju Memorijalnog centra do danas nisu još otpočeli, niti iko zna kada će. Turističke organizacije Beograda nikad nisu uvrstile zgradu u Aberdarevoj u svoju ponudu, za razliku od nekih drugih sličnih porušenih objekata iz vremena NATO bombardovanja, poput zgrade Generalštaba.

    Stoga, umesto zaključka, ostaje pitanje za današnje gradske vlasti i RTS: Kada će biti izgrađen Memorijalni centar u Abedarevoj u čast 16 stradalih radnika?

     
    • tezej 13:41 on 07/05/2018 Permalink | Log in to Reply

      “Po njihovom predlogu, zgradu je trebalo zaštiti staklom, od krova do temelja, da se pohrani u neku vrstu staklenog sarkofaga.”(iz teksta)

      Predlazem da se cijela BiH stavi pod jednu vrstu staklene zastite, kako bi cijela bila memorijalni centar.Zbog 100000 ubijenih, sve s imenom i prezimenom.Gdje se ubica, agresor i naredbodavac zna.

      Liked by 2 people

  • darya 07:45 on 07/05/2018 Permalink |  

    the joys of capitalism! 

     
c
Compose new post
j
Next post/Next comment
k
Previous post/Previous comment
r
Reply
e
Edit
o
Show/Hide comments
t
Go to top
l
Go to login
h
Show/Hide help
shift + esc
Cancel
%d bloggers like this: