ANTE TOMIĆ: Nitko nam nije bliži od Srba

Standard

Zoran-Milanovic-Kolinda-Grabar-Kitarovic-Aleksandar-Vucic-Tomislav-Nikolic

Baš smo se krasno našli mi i Srbi, pomislio sam tada. Namjerili se idioti na kretene.

I premda, ustvari, nije jasno tko su jedni, a tko drugi, i vjerojatno ni znanstveni kongres najboljih svjetskih biologa, sociologa, antropologa, psihologa i psihijatara ne bi rasvijetlio što točno čini Hrvate, a što Srbe, to nešto eterično i nedohvatljivo što nas razlikuje nepogrešivo prepoznaju i oni s četiri razreda pučke

Continue reading

Besim Spahić: Čistunska teorija o nacijama je najveći paradoks!

Standard

Besim Spahić, doktor komunikologije, profesor na Fakultetu političkih nauka i na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, autor je 18 stručnih i naučnih knjiga sa područja komunikologije, političkog i kulturnog marketinga. Jedan od najznačajnijih teoretičara s područja političkog marketinga u regiji, profesor Spahić je poznat kao čovjek „bez dlake na jeziku“, ali i kao veliki ljubitelj muzike. Sa gospodinom Spahićem razgovarali smo o trenutnoj političkoj i društvenoj situaciji u Bosni i Hercegovini, gorućim problemima koji se tiču predstojećeg popisa stanovništva i uvijek, nezaobilaznome i sveprisutnome nacionalizmu.

Svako malo, kada se spomene predstojeći popis stanovništva, u medijima se počinje potencirati strah i ugroženost. Izgleda da je ovih dana lako ubijediti ljude u to da su ugroženi, bez obzira kojemu konstitutivnom narodu pripadali. Kako je došlo do toga?

Oduvijek smo u BiH, posebno u Sarajevu imali paradigmu „malog Jerusalema“, gdje su, što milom, što silom (ali na koncu uvijek više milom) živjeli ljudi različitih (osim kršćanstva, judaizma i islama) religija. Postojao je zdrav suživot. No, to ovdašnjim nacionalnim strankama uopće nije odgovaralo (i još uvijek ne odgovara) – sve naše starije i novije nacionalne stranke su nastale faktički iz crkve/džamije, bogomolje. Dakle, u crkvama je nastao HDZ, poslije džuma se organizirala stranka SDA, a i srpska pravoslavna crkva je odradila svoj dio sa SDS-om. To se odnosi i na kasnije frakcije postojećih ili novonastalih nacionalnih stranaka, što je u neku ruku i razumljivo jer su se kod nas etniteti i nacionalna svijest isključivo fomirali pod vodstvom vjerskih institucija, što je kod svih inter se i extra se izjednačilo pojmove nacije i vjere. Mnogi snimci iz rata nam jasno dokazuju prisustvo vjerskih službenika na ratištima, posvećivanju tenkova i vojske, kao i profesionalnih fanatičnih boraca islama. Vjera je u svemu. Normalno je da vlada strah; pobili smo se na vjersko-nacionalnoj, ali i na unutarnacionalnoj osnovi i to ne prvi put, svi su/smo na ovaj ili onaj način bili i jesmo žrtve „samih sebe“!  Continue reading

Vukovar: “mi još uvijek imamo podijeljene vrtiće, još uvijek imamo podijeljene škole”

Standard

vukovar_cirilica

Biljana Gaća, aktivistica u nevladinoj udruzi Infocentar mladih u Vukovaru, predsjednica Foruma mladih Socijaldemokratske partije u tom gradu i socijaldemokratska vijećnica u vukovarskom Gradskom vijeću pristala je dati izjavu za RSE, uz ogradu da ne želi da se njena izjava shvati kao politički obojana.

„Ja ne bih htjela davati izjave o tome je li ćirilica potrebna ili nije, jer ja sa svojih 23 godine, dakle kao mlada osoba, ne mogu u potpunosti shvatiti bol i patnju ljudi koji su prošli rat i sve ovo što se tu događalo. Ono što vam mogu reći – vrlo kratko – jest da je ovo postavljanje tabli zapravo preskakanje koraka koji su se prije toga trebali dogoditi.“ Continue reading

Da li je još živa politika podele BiH? Korać i Banac u “Mostu” RSE

Standard

Ilustracija
29.01.2012
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o odnosu Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Sagovornici su bili Žarko Korać, profesor Filozofskog fakuleta u Beogradu i poslanik u Skupštini Srbije, i Ivo Banac, istoričar iz Zagreba i dugogodišnji profesor američkog Jejl univerziteta.Bilo je reči o tome koliko Beograd i Zagreb svojim potezima doprinose krizi u Bosni i Hercegovini, da li su Srbija i Hrvatska u potpunosti napustile politiku podele Bosne i Hercegovine, koliko je u Srbiji jaka teza da Republika Srpska treba da bude nadoknada za gubitak Kosova, u kojoj meri Zagreb podržava zahteve čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata da se uspostavi treći, hrvatski entitet, zašto srpski mediji slave Dodika, zašto se o Bosni i Hercegovini govori kao o veštačkoj državi koja bi se raspala kada bi se iz nje povukla međunarodna zajednica, zašto se Sarajevo plaši preterane bliskosti Beograda i Zagreba, daje li Dejtonski sporazum pravo Beogradu i Zagrebu da se mešaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, kao i o tome šta bi bio normalan odnos Srbije i Hrvatske prema njihovim sunarodnicima u Bosni i Hrecegovini.

Omer Karabeg:  Kakav je danas odnos Beograda prema Bosni i Hercegovini?
Rekao bih da Beograd vodi istu politiku kao i 90-ih, ali u novom ključu. S jedne strane, stalno se govori da je BiH međunarodno priznata država. A s druge strane, u medijima i u izjavama većine političara insistira se na tome da je BiH neodrživa tvorevina.

Žarko Korać: Rekao bih da Beograd vodi istu politiku kao i 90-ih, ali u novom ključu. S jedne strane, stalno se govori da je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata država i da Srbija, u skladu s Dejtonskim sporazumom, podržava njen međunarodni status – predsednik Boris Tadić se u to gotovo ritualno zaklinje – a s druge strane, u medijima i u izjavama većine političara insistira se na tome da je Bosna i Hercegovina neodrživa tvorevina. Kada se to ne može otvoreno reći, onda se ekstenzivno citira Dodik koji više i nema nikakvu drugu poruku osim da Bosna i Hercegovina ide ka svojoj propasti i ka raspadu, a srpski narod ka svojoj slobodi. U suštini te politike je ideja o podeli Bosne i Hercegovine. Continue reading

Djeca u Srbiji, Hrvatskoj i BiH odrastaju kao veći nacionalisti od onih koji su vodili rat 90-ih godina

Standard

 

Utorak, 28 Lipanj 2011 14:51

Djeca zemalja bivše Jugoslavije uče potpuno različite verzije prošlosti koje uglavnom počivaju na ‘groznim stereotipima’, o drugim etničkim skupinama, na koje se istoričari neprestano žale, piše AFPIstraživanje je objavljeno povodom 20. godišnjice proglašenja nezavisnosti Hrvatske i Slovenije od Jugoslavije formirane pod Josipom Brozom Titom nakon Drugog svjetskog rata, piše AFP.
U ratovima koji su uslijedili nakon tih događaja poginulo je 130.000 ljudi, milioni su raseljeni, no, navode u članku, udžbenici iz istorije još uvijek se prepiru oko uzroka i ciljeva brutalnih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu.

Prenose komentar srpske povjesničarke Dubravke Stojanović koja upozorava da su takvi udžbenici “sporogoruća vatra na kojoj se jako dugo i strpljivo kuha mržnja”.

Petnaestogodišnjaci u Hrvatskoj uče da je vojna operacija “Oluja” kojom je završio rat bila oslobođenje “okupiranog teritorija (od strane Srba) što je pokazalo zavidnu sposobnost hrvatske vojske”. Tek usputno spominju da je ta akcija također protjerala mnoge hrvatske Srbe “koji su se uplašili suočavanja s posljedicama zločina koje su počinili”, citira AFP.

Srpski udžbenici djecu uče kako je rat u Hrvatskoj završio time što je “hrvatska vojska protjerala više od 220 hiljada Srba”.

Isključivo patnja ‘naših’ i odgovornost ‘njihovih’

Razgovarali su s profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu Damirom Agičićem, koji smatra da u regiji nedostaje “multi-perspektivni pogled na nedavnu istoriju”.

“Dominantan broj autora današnjih udžbenika piše isključivo o patnjama njihovih nacija (etničkih grupa) i krivnji druge strane”, kaže istoričar Agičić.

Slično je i u Bosni i Hercegovini. Hrvatski udžbenici za početak rata uzimaju trenutak kada su “srpske snage započele agresiju na Bosnu”. Djeca bosanskih Srba uče kako je “rat vođen između tri nacionalna neprijatelja: Muslimana, Srba i Hrvata”.

Analiza nevladine udruge Fond za otvoreno društvo pokazala je da sve tri etničke skupine u Bosni često koriste stereotipe kada opisuju druge dvije skupine:

“Prema tome, Bošnjaci (Muslimani) vide sebe kao utemeljiteljsku naciju Bosne, dok druge dvije skupine (Srbi i Hrvati) su prikazani kao oni koji pokušavaju razrušiti državu”.

Ksenofobi, etno-centristi i nacionalisti

Studija je pokazala i kako “Srbi sebe vide kao stalne žrtve”, dok se “Hrvati osjećaju diskriminiranim od drugih”. Zaključuju kako istorijskii udžbenici na taj način “sprječavaju proces integracije etničkih skupina kao što je ilustrirano u izjavama studenata da ‘Bosna postoji samo na papiru'”.

Istoričarka Stojanović naglašava kako mlade generacije s takvim udžbenicima odrastaju uz “grozne stereotipe”.

“Konzervativniji su po pitanju prošlosti i svojih komšija nego 60-godišnjaci. Veći su ksenofobi, etno-centristi i nacionalisti od onih koji su vodili ratove devedesetih godina”, upozorava ona.

AFP

http://balkan24.com/kolumneindex/gosti/3821-srbija-u-bih.html